Piše: Viktorija Franjić
Virus još nije nestao i mi se i dalje moramo držati mjera koje nam propisuje Stožer civilne zaštite. Mjere popuštaju, ali daleko smo još od uobičajenog načina života. Nešto smo naučili u ovoj izvanrednoj situaciji, a najvažnija stvar je strpljenje.
Do sada nas je izolacija naučila da moramo biti strpljivi. Koliko god nam bilo teško bez prijatelja, bake i djedova i svih ljudi koji su nam dragi moramo ostati kod kuće kako bi se cijela ova situacija smirila. Bez puno stvari se može. Druženje s obitelji je isto jako zabavno, izmišljanje novih igara, izrađivanje nečeg novog...potrebno je samo malo mašte i truda.
Zdravlje nam je u ovoj situaciji jako vrijedno. Zaštitimo sebe i druge: perimo ruke, držimo razmak od 2m.
Također nas uči odgovornosti. Da se ne okupljamo, da peremo ruke i ne diramo se po licu prljavim rukama, ali i da pomažemo starijima. Sve to činimo kako bismo se zaštitili od virusa.
I za kraj, uči nas zahvalnosti. Ja sam zahvalna na tome da nitko iz moje obitelji nije dobio koronavirusa i što je puno ljudi ozdravilo zahvalna sam medicinskim sestrama i doktorima što liječe zaražene.
Kao učenica, želim zahvaliti našim učiteljima što su dali sve od sebe kako bi nam olakšali školovanje na daljinu, naučili nas nečemu novom, a najviše vještinama za koje smo mislili da ih ne posjedujemo.